Interesovanje za fenomene prošlosti, ali i za njihovo savremeno značenje i upotrebu, uticalo je na stvaranje projekta „Viđenja“ koji je 2010. godine osmislila Jelena Pavličić, tada student završne godine studija istorije umetnosti, a koji je u saradnji sa brojnim kolegama, kroz različite forme trajao i naredne tri godine.
Prva „Viđenja“ su realizovana kao izložba fotografija studenata Istorije umetnosti tri univeziteta, iz Beograda, Skoplja i Kosovske Mitrovica, a koja je prikazana u pomenutim gradovima: Kosovska Mitrovica (Foaje Fakulteta tehničkih nauka, 10–17.maj 2010.), Skoplje – Makedonija (Kulturen Centar „CK“, 18–25. maj 2010.), Beograd (Studentski kulturni centar, Galerija Art@Art, 03–14.jun 2010. i Međunarodni naučni simpozijum „Prostori pamćenja: arhitektura – baština – umetnost“, Rektorat Univerziteta u Beogradu – Filozofski fakultet u Beogradu, 12–15. april 2011). Značaj vizuelne recepcije označen je kao prvi korak u analizi nekog umetničkog rada, pa je njegovo „čuvanje“ u fotografiji, posebno usled tehnološkog razvoja i dostupnosti ovog medija, očekivano. Upravo je uloga fotografije u istorijsko-umetničkom istraživanju bila predmet izložbenog projekta, u okviru kog su svoje fotografije izlagali: Ada Vlajić, Anđelija Radinović, Dragana Ljubenović, Dušan Miletić, Dušan Savić, Irina Marinković, Jelena Ognjanović, Jovica Rafajlovski, Lazara Marinković, Milan Adnađ, Vesna Vučićević, Vladana Putnik, Tamara Jojić i Jelena Pavličić. Žiri su činile starije kolege Ivan Manojlović i Nela Tonković, kao i sama autorka projekta Jelena Pavličić.
Naredne godine se nastavlja istraživanje savremenog odnosa prema nasleđu kroz fotografski medij, pa nastaje grupna izložba fotografija „Viđenja 2011“. Izložba je nastala s ciljem pozivanja na trajnije pamćenje onih mesta, događaja i priča koja nas definišu. Fotografije odabrane na javnom konkursu su odgovorile na pitanja: Šta nam dela prošlosti govore o sadašnjosti? U kojoj meri se prepoznajemo u kulturi prošlog? Na koji način su društveni fenomeni iz prošlosti preneti u našu današnjicu i u njoj deluju? Selekciju radova izvršila je naša priznata fotografkinja Goranka Matić, dok su autori bili iz zemlje i regiona: Aleksandar Tomulić, Baranyi Gergo, Benedek Lakatos, Csakany Lorant, Dražen Shejbal, Dušan Savić, Gabor Buda, Ivana Andrejić, Josif Raspopović, Klemm Gyozo, Marko Vučković, Marija Pavličić, Milica Nikolić, Olivera Lekić, Šuko Zenir, Tijana Nikolić, Žarko Aleksić, Željko Šapurić. Izložba je prikazana u Zvečanu (Galerija Fakulteta umetnosti, 09–16. maj 2011) i Kosovskoj Mitrovici (Hol Fakulteta tehničkih nauka i Kafe Ambient, 09–16. maj 2011), Beogradu (Galerija Kulturnog centra GRAD, 26–30 jun 2011), Bitolju – Makedonija (u okviru 10. festivala mladih Bitola otvoren grad, 23–26. avgust 2011), Valjevu (Centar za kulturu Valjevo, 3–13. septembar 2011) i Novom Sadu (Galerija Foto-kino i video saveza Vojvodine, 30.septembar – 15. oktobar 2011).
Ove, 2011. godine iz neformalne grupe mladih istoričara umetnosti razvilo se Udruženje Mreža za istraživanje viđenja čiji članovi teže boljem razumevanju, poštovanju i prezentovanju različitih kulturnih fenomena.
U okviru udruženja i u saradnji sa Centrom za muzeologiju i heritologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu 2012. godine Marijom Vasiljević i Jelena Pavličić su započele istraživački projekat „Viđenja 2012: Socijalističko nasleđe i kultura sećanja u kadru savremenih viđenja. Grad kao trezor“. Projekat su činili sledeći segmenti: izložba „Viđenja 2012: Socijalističko nasleđe i kultura sećanja u kadru savremenih viđenja“ koju su činili radovi odabrani na konkursu (prikazivanja: Smederevo, Galerija savremene umetnosti Smederevo, 27. jul – 13. avgust 2012; Kraljevo, Narodni muzej Kraljevo, 17. novembar – 1. decembar 2012; Zrenjanin, Savremena galerija Zrenjanin, 18. februar – 15. mart 2013.) foto šetnje i javna vođenja i tribine u Beogradu i Kraljevu (2012) kao i izložba „Grad kao trezor“ (Beograd, Galerija REMONT, 12. mart – 5. april 2013) koja je nastala kao plod foto šetnji. Javna vođenja su ukazala na nova polja istraživanja i nove pristupe u interpretaciji socijalističkog nasleđa, dok se na tribinama raspravljalo o segmentima ovog nasleđa koji su, manje poznati široj javnosti, ali i, pre svega, o samoj kulturi sećanja koja povezuje stručnjake-učesnike projekta i najširu javnost. Kako je cilj projekta bio animirati i mlade kreativce, sastavni deo javnih vođenja su i bile i foto šetnje, čiji je rezultat prikazan na izložbama u pomenutim gradovima.
Više informacija o svim realizovanim aktivnostima pogledajte na ovom sajtu.